Povijest Budrovaca i naše škole

Povijest osnovne škole Budrovci

Naša škola ima dugu povijest koja počinje 1847. godine kada je osnovana. Do tada se nastava odvijala u jednoj obiteljskoj kući. Današnja škola nije prva zgrada u kojoj se nastava počela odvijati u zgradi kao školskoj ustanovi. Tijekom povijesti, zgrada je promijenjena nekoliko puta, a danas se nalazimo u novoj i kvalitetno opremljenoj školi. Kako je to izgledalo prije, možete vidjeti na slici koja se nalazi ispod ovog teksta...

Pročitaj više

Povijest Budrovaca

1. st. pr. Kr. donijelo je širem prostoru rimsku vlast čije je jedno od glavnih obilježja bila romanizacija. Upravo romanizacija, odnosno njen element gradnje cesta i popratnih postaja, imali su značajnu ulogu u razvoju cijele Đakovštine. Naime, dotadašnje prapovijesno naselje, smješteno na današnjem lokalitetu Štrbinci, oko 3 km jugoistočno od Đakova, otprilike na sredini zračne udaljenosti Budrovci-Đakovo, bilo je pretvoreno u usputnu postaju iz koje se vremenom razvilo lokalno upravno središte poznato kao Certissa, a koje se smatra pretečom današnjeg grada Đakova. Dokaz tomu je i pronađeni mramorni natpis Accede ad Certissiam (Pristupi u Certisiju). Prvi tragovi rimske Certisse pronađeni su još 1894. g...

Pročitaj više

Geografsko područje

Budrovci se nalaze u Osječko-baranjskoj županiji koja je jedna od prostorno većih i naseljenijih županija Republike Hrvatske, a nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Selo Budrovci, nastalo je kad i ostala mjesta u Đakovštini u 13. i 14.st. Mjesto je dobilo ime po rodu Budrovac. Od 1993. godine na području Đakovštine ustroj jedinica lokalne samouprave ustrojen je na način da imamo grad Đakovo i 9 općina, kojima pripadaju i Budrovci, a koji su od grada Đakova udaljeni oko 5 km. Prostor Osječko-baranjske županije pretežito je nizinski, a veliki utjecaj na njegovo oblikovanje imale su rijeke Drava, Dunav, Sava i njihovi pritoci. Na području grada Đakova, pa tako i Budrovaca proteže se velika Đakovačka lesna zaravan koja je vrlo plodna i pogodna za agrarnu obradu, pa je stoga najvrjednija zona ratarske proizvodnje. ...

Pročitaj više